Kada se Korona virus pojavio u Kini, bilo nam je to daleko, nismo ni pokušali da se informišemo, jer eto nismo ni pomislili da ćemo se u dogledno vrijeme boriti s njim. Kako je putovao virus, tako su putovale i informacije. Zabrinuli smo se tek kada je došao do Italije, jer više nije bio tako daleko.
Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je 1. marta da najveći broj zaraženih ima samo blaže simptome. Stopa smrtnosti je između dva i pet odsto. Poređenja radi, stopa smrtnosti kod sezonske gripe je oko 0.1 odsto, ali se ovaj virus lako prenosi – oko 400.000 ljudi umire od gripe svake godine. Druge podvrste korona virusa, poput SARS-a i MERS-a, imaju mnogo veću stopu smrtnosti od virusa Covid -19.
Kako je sve krenulo na društvenim mrežama?
Nakon Kine, virus se pojavio i u SAD-u i više se nije mogao kontrolisati.
Twitter je prvi reagovao, pa je tako među prvima svim svojim zaposlenima poručio da rade od kuće, a potom i Google, pošto im je jedan zaposleni zaražen u Evropi. U objavi na blogu šefovi Twittera poručili su zaposlenima da rade isključivo od kuće. Uputili su i “snažne preporuke” svim svojim od 5.000 zaposlenih širom svijeta da ne dolaze da rade na radno mjesto. Takva preporuka stigla je samo dan nakon što su zabranili sva poslovna putovanja koja nisu neodložna i neophodna, kao i javne događaje svim svojim zaposlenima. Tako, Twitter neće učestvovati ni na nadolazećoj medijskoj konferenciji South by Southwest, koja bi trebalo da se održi u Ostinu, u američkoj državi Teksas od 13. do 22. marta.
Facebook je pokušao biti društveno odgovoran. U skladu sa dešavanjima širom svijeta i širenju panike među ljudima, Facebook uklanja oglase koji obećavaju izliječenje i šire lažne informacije. Među oglasima koji se uklanjaju su oni u kojima se prodaju zaštitne maske koje “100 % štite od virusa”. Objavili su da će pooštriti pravila za objavu oglasa vezanih za korona virus na toj društvenoj mreži. Svi oglasi koji u sebi sadrže poruku kojom se obećava izliječenje ili prevencija virusa, kao i oni koji pokušavaju da podignu paniku biće odmah uklonjeni i zabranjeni.
Ista pravila važe i za Marketplace, Facebookov oglasni prostor, na kojem se u posljednje vrijeme pojavljuju oglasi u kojima se po višestruko većim cijenama prodaju medicinske maske i “lijekovi protiv korona virusa”. Posebna pažnja će biti posvećena i grupama u kojima se dijele sumnjivi i neprovjereni savjeti kako se zaštititi, a koji bi mogli da izazovu više štete nego koristi. Facebook je već ranije aktivirao svoju mrežu faktografa kojima je glavna obaveza da provjere istinitost tvrdnji o korona virusu koje se objavljuju na toj društvenoj mreži. Objave za koje se ustanovi da su lažne, odmah se uklanjaju.
Osim toga, Facebook je napravio i grant kojim će pomagati privrednim subjektima, posebno onim malim koji se bore sa posljedicama COVID – 19, na koji način će to funkcionisati još niko ne zna, ali poručuju da će o svemu više biti poznato narednih sedmica.
Kako i u koje svrhe su se koristile društvene mreže u BiH?
Kada govorimo o našoj zemlji, po svemu sudeći nama društvene mreže služe za širenje panike, pa smo tako mogli vidjeti brojne dezinformacije koje su nam govorile o broju oboljelih (neprovjerene i netačne informacije), pa smo isto tako dobijali poruke kako neko ima nekog svog, pa mu je taj neko rekao da se krije tačan broj oboljelih itd itd…
Ne treba ni zaboraviti kakva se panika društvenim mrežama širila kada su u pitanju namirnice i kupovina istih. Iako je već tada postojalo upozorenje da se izbjegava okupljanje sa 50 i više ljudi, po tržnim centrima smo mogli vidjeti mnogo više prisutnih i neviđenu potrebu za prekomjernom kupovinom osnovnih životnih namirnica. Bez obzira što su svi tvrdili da nema potrebe za panikom i takvom navalom, jer zaliha ima dovoljno.
Pored širenja panike i dezinformacija, ovih dana možemo čitati i o raznoraznim receptima koji nam pomažu da se čuvamo i zaštitimo od Korona virusa. Pa smo vidjeli kako se dijele tekstovi o tome da bijeli luk itekako pomaže u borbi protiv virusa, recepti za pravljenje dezinfekcionih sredstava od domestosa, kako napraviti masku i sl.
Da ne govorimo o postovima koji su izazivali strah, gdje su neki sebi dopuštali da upiru prstom u nekoga jer misle da je zaražen, da se krije broj oboljelih, da se građani i ne testiraju i sl. Zbog širenja dezinformacija Vlada Republike Srpske donijela je odluku o kažnjavanju onih koji objavljuju lažne vijesti i izazivaju paniku zbog korona virusa. Tako se, za vrijeme trajanja vanredne situacije zabranjuje iznošenje lažnih vijesti i tvrdnji kojima se izaziva panika i teže narušava javni red i mir ili onemogućava provođenje mjera institucija koje vrše javna ovlaštenja.
Predviđene su i kazne u rasponu su od 1.000 do 3.000 KM za fizička, od 3.000 do 9.000 za pravna, te 1.000 do 3.000 KM za odgovorna lica u pravnom licu.
Ono što je važno ovdje istaći jeste da vjerujete samo relevantnim institucijama, Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, kriznim štabovima i egzaktnim podacima. Zašto? Zato što u jeku pandemije COVID-19 niko ne smije sakriti niti jedan podatak, zato što u tom slučaju dolazi do zloupotrebe položaja, pa čak i do većeg rizika širenja virusa.
Treba međutim spomenuti i onu dobru stranu društvenih mreža.
U ovim danima pokazali smo da znamo biti solidarni, pa su se tako brojni sportski klubovi i pojedinci stavljali na raspolaganje svojim komšijama kojima je kretanje bilo onemogućeno (starije osobe od 65 i mlađe od 18 godina), ukoliko im je potrebno obaviti nešto, a da se ne izlažu bespotrebnom izlasku i riziku.
Isto tako, već danima se širom regiona tačno u 20:00 sa balkona, terasa, prozora upućuje gromoglasan aplauz svim onim ljudima koji su „na prvoj liniji fronta“: medicinskom osoblju, prodavačicama i prodavačima, vozačima i svima onima koji i dalje rade da bi u vanrednim okolnostima imali osnove uslove za život. Da ne zaboravimo da je u našem regionu i najveći lijek – smijeh, pa je mnogo i onih postova uz koje se bar malo nasmijemo cjelokupnoj situaciji, koja je sve osim smiješna. Ali bar na kratko pobjegnemo.
Naša ekipa već drugu sedmicu radi od kuće, brineći se tako i za naše najmilije, ali i naše klijente. Jer brigom o zdravlju firme vodite računa i o svom poslovanju, funkcionisanju i budućnosti. O tome je na svom LinkedIn profilu pisao i naš CEO – Haris Husejnović.
Ne zaboravite, samo odgovornim ponašanjem ovo ćemo prevazići lakše. Vodite računa o sebi da bi mogli o svojim najmilijim. Vodite računa o svom poslu da bi sutra kada sve prođe mogli nastaviti živjeti kako ste navikli. Budite solidarni i ostanite kući.
Aplauz ćemo svi jedni drugima dati kada ovo bude juče.